Ekonomika - Biblioteka

Biblioteka

 

 
ULOGA POLITIKE ZAŠTITE KONKURENCIJE U UPRAVLJANJU DETERMINANTAMA KONKURENTSKE PREDNOSTI PREDUZEĆA


eparhovaPolitika zaštite konkurencije je zahtevan i veoma kompleksan segment ekonomske politike, kojim privredni sistemi nastoje da ostvare delikatan balans ciljeva. Korist potrošača i društva u celini, balansiranje između suprotstavljenih interesa snažnih i slabih privrednih subjekata, kao i potreba da se svim tržišnim učesnicima obezbede fer uslovi poslovanja i sačuva konkurentni poslovni ambijent samo su neki od zahteva koji se postavljaju pred kreatore ovog segmenta ekonomske politike. To je i razlog zbog kog problematika koncipiranja politike zaštite konkurencije nesmanjenim intenzitetom zaokuplja pažnju teoretičara i praktičara već dugi niz godina.


 

 

 






cena

EPARHOVA KNJIGA


eparhovaKonačno imamo na srpskom jeziku čuvenu Eparhovu knjigu: u stvari zbornik pravila iz zanatstva i trgovine Lava VI Mudrog. Od pronalaska ovog rukopisa 1893. godine preveden je na mnoge jezike. Mi smo tekst dobili zahvaljujući naporu priređivača mr Zorana Simonovića i prevodioca mr Aleksandra Đurića.
Već iz naslova se vidi da se radi o knjizi od ogromnog značaja za ekonomiju, ali podjednako i za pravo: filozofiju, istoriju i opštu kulturu. Knjiga je nastala u X veku za vreme zakonodavnog rada careva makedonske dinastije.


 

 

 






NOVAC I NOVČANI SISTEM VIZANTIJE

 

novacinovcanisistemPrisustvo vizantijskog novca može se pratiti od vremena Konstantina I Velikog: preko Teodosija I, do Anastasija I. Prilikom rada na ovoj knjizi ja sam posebnu pažnju posvetio novcu i novčanom sistemu koji je uspostavljen Anastasijevom novčanom reformom iz 498. godine. Period koji sam izabrao da obradim obuhvata sto dvadeset godina neprestane cirkulacije novca. To je relatrvno dug period koji daje dovoljno prostora za jedno celovito istraživanje.
Naše istraživanje novca i novčanog sistema ogleda se prvenstveno u posmatranju ekonomskog života države. Novac i novčani sistem daju najcelovitiju sliku monetarne i fiskalne politike vizantijskih vladara u periodu od kraja V do početka VII veka. Posebno ističemo da postoji solidan broj sačuvanih primeraka zlatnog, srebrnog i bronzanog novca ove epohe. To je omogućilo proučavanje i sagledavanje i mera monetarne i fiskalne politike.
Glavno obeležje monetarne i fiskalne politike Vizantije ovog perioda je izuzetna stabilnost zlatnog solida. U interesu države je bilo da čvrsto održava njegovu postojanost. Sa druge strane postojalo je neprestano ili latentno prisustvo inflacije bronzanog novca. Srebrni novac je retko kovan i to uglavnom u zapadnim delo\ima države odnosno u Italiji i Severnoj Africi. Mere koje je preduzimala država imale su za cilj zaštitu kvaliteta zlatnog solida na štetu bronzanog folisa i njegovih frakcija. Država je ovu politiku uspesno i ostvarivala tokom celog ovog perioda.
Na kraju želim da istaknem da je prostor današnje Srbije ulazio u sastav Pertekture Ilirik u ovom periodu. Prodor i naseljavanje Slovena u oblasti centralnog Ilirika dogodio se izmedju 612. i 615. godine. Činom naseljavanja Slovena na ovim prostorima došlo je do potpunog prestanka cirkulacije novca u vizantijskim gradovima kao sto su Niš i Caricin Grad.

 




FISKALNA HARMONIZACIJA U EVROPSKOJ UNIJI

 

fiskharmonizacijaFiskalna harmonizacija, kao jedno od najkontroverznijih pitanja, kako dosadašnjeg puta, tako i daljeg toka evropskih integrativnih procesa, omeđena je osnovnim principima na kojima se Evropska unija zasniva: principom konkurencije i principom supsidijarnosti. Ovi principi, međutim, u odnosu na fiskalnu harmonizaciju, imaju različite implikacije: dok princip konkurencije, kao faktor efikasne alokacije proizvodnih faktora, zahteva poresku neutralnost i ekonomsku efikasnost i vodi ka fiskalnoj harmonizaciji, princip supsidijarnosti dozvoljava fiskalnu konkurenciju, s obzirom da su Ugovorom o osnivanju Evropske unije poreska pitanja ostavljena u skoro potpunoj nadleženosti država-članica. Fiskalna harmonizacija na najdirektniji način ima političke i ekonomske implikacije na države-članice EU, s obzirom da zadire u pitanja njihovog poreskog suvereniteta. Kako je poreska politika jedini preostali makroekonomski instrument u suverenoj nadležnosti država-članica EU, otpori daljim procesima fiskalne harmonizacije, posebno u oblasti neposrednih poreza, izrazito su jaki. Zbog toga će perspektiva fiskalne harmonizacije u Evropskoj uniji biti određena i usmerena ka ostvarivanju širih ekonomsko-političkih ciljeva, eliminisanju fiskalnih prepreka za funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, kao i jačanju konkurentne pozicije Evropske unije u svetskim razmerama.

 

 




FONDOVI SOCIJALNOG OSIGURANJA

 

socfondOrganizacija i funkcionisanje sistema socijalnog osiguranja (penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja) su predmet rasprave i sveobuhvatnih analiza eksperata iz ove oblasti u skoro svim zemljama sveta. Naime, rashodi za socijalno osiguranje, a pre svega penzijski rashodi postali su glavni teret javnih finansija mnogih zemalja kako razvijenih tako i nerazvijenih.
Nepovoljna demografska struktura (odnos broja zaposlenih i penzionisanih) u korist penzionisanih, populacija postaje prosečno sve starija, učešće starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu se povećava, kao i poteškoće u funkcionisanju nacionalnih ekonomija, uslovili su definisanje visokih doprinosa za zaposlene i poslodavce na osnovu kojih se finansiraju nadoknade iz sistema socijalnog osiguranja, a pre svega penzijske nadoknade, kao najvažnijeg elementa socijalne sigurnosti.
Visoko definisani doprinosi za socijalno osiguranje utiču na pogoršanje finansijskog stanja obveznika (zaposleni i poslodavci) i otežano izdvajanje doprinosa za socijalno osiguranje. Posledice ovih poteškoća su neredovne uplate sredstava doprinosa socijalnog osiguranja kao i nedovoljna isplata penzijskih nadoknada sa nedovoljnim novčanim iznosima, koji onemogućavaju pokriće čak ni egzistencionalnih potreba penzionera.

 

 



EKONOMSKA POLITIKA VIZANTIJE

 

Zakonski tekstovi poput Ekloge, Zemljoradničkog zakona, Pomorskog zakona i Vojnog zakona obeležili su period od VII do VIII veka. Vreme njihovog donošenja je jedno od najtežih razdoblja istorije Vizantije poznatog kao „vizantijski mračni srednji vek“. To je vreme kada je Carstvo usled političke krize i izloženosti neprestanom ratovanju na dva fronta izgubilo svoje posede u Siriji, Palestini, Egiptu, severnoj Africi, na većem delu Balkanskog poluostrva i u severnoj Italiji i bilo prinuđeno da se bori za svoj opstanak. Na dodatno pogoršavanje društvenih prilika u Carstvu uticalo je pojavljivanje ikonoboračkog pokreta. Zbog unutrašnjih borbi izazvanih ovim pokretom u narednih sto godina država se pretvorila u pozornicu krvavih i žestokih sukoba.
Razvoj države, postepena feudalizacija i preovladavanje grčkog govornog jezika, doveli su do prilagođavanja Justinijanove kodifikacije novonastaloj situaciji. Upravo ova četiri zakona nastali su kao rezultat tih novih promena. Došlo je do prilagođavanja ne samo zakona nego i društveno - ekonomskih odnosa u Vizantiji.
Glavne karakteristike ekonomske politike Vizantije su neprestano mešanje državnih organa u odnose vezane za privredu i privredni život. Mere koje je preduzimala država imale su kao cilj zaštitu postojećeg stanja u društveno–ekonomskim odnosima. Prema svemu, državni protekcionizam bio je zastupljen u svim sferama privrednog života, od agrarnih odnosa preko trgovine do pomorstva.

 

 



KNJIGA O HARMONICI

harmonici

Knjiga o harmonici zamišljena je kao svojevrsna hronika o jednom muzičkom instrumentu; međutim, prevaziđen je taj projekat, pa je ostvarena jedna polivalentna monografija sa brojnim odgovorima na mnoga pitanja o nekim muzičkim instrumentima i o muzičkoj umetnosti.
Delo je rezultat strpljivog rada magistara ekonomskih nauka, B. Jovančića, koji je, služeći se i sociološkim i drugim naučnoistraživačkim metodama i principima došao do značajnih konstatacija i učinio to da fenomen muzički instrument i muzička kultura niskog regiona i šire dobiju jedan zapažen prilog...